Iha 40.000 SM, Povos Vedo-Australoid Nia Primeiru Habita iha Timor Leste

TIMOROMAN.COM-Istória mak espellu identidade povu, kompriende hosi ne’ebé ita mai ajuda ita atu hatene see ita agora no valor sira ne’ebé forma ita. Entaun, hosi ne’ebé mak origem avo sira Timor Leste?

Iha 40.000 SM, Povos Vedo-Australoid ne’ebé iha relasaun ho Sri Lanka, chega iha rai Lorosa’e.

Povos Timor Leste mak descendente hosi tolu onda migrasaun:

– Onda primeiru ne’ebé hela iha Timor mak povos Vedo-Australoid ne’ebé iha relasaun ho Sri Lanka, chega entre 40.000–20.000 SM.

– Onda segundu hosi povos Melanesia iha 3.000 SM, lori povu nativu ne’ebé naran Atoni ba laran Timor.

– Onda Melanesia ne’e tuir hosi povos Melayu no Hakka hosi China sira doben.

Maioria povos Timor Leste halo agricultura subsisténsia.

Vizita frequente mai hosi comerciante Arabu, China, no Gujarat ne’ebé lori barang logam, seda, no hare; povos Timor exporta cera abelha, ai-manas, no ai-kameli ne’ebé moris. Comerciante Hakka mos parte hosi descendente onda ikus ne’e.

Explorador Eropa primeiru relata katak iha Timor iha liurai ka prinsepu ki’ik iha hahú século XVI. Ida ne’ebé importante mak reino Wehale iha Timor Tengah, ne’ebé suku Tetum, Bunaq, no Kemak halo aliança.

Eropa primeiru ne’ebé chega iha area ne’e mak Portugés, ne’ebé desembarca besik Pante Macassar modernu.

Iha tinan 1556, grupu frater Dominika funda aldeia Lifau iha ne’e.

Iha tinan 1702, area ne’e ofisiálmente sai kolónia Portugés, ne’ebé naran Timor Portugés, bainhira Lisboa tau governadór primeiru, ho Lifau sai kapital.

Kontrol Portugés iha area ne’e mak fraku, liu-liu iha montanha laran. Frater Dominika, ataque Belanda as vezes, no povos Timor mesak sai oposisaun ba Portugés.

Kontrol administrador kolonial limitadu deit iha Dili, tenke depende ba liurai tradisionál atu hetan kontrol no influénsia.

Ba Portugés, Timor Lorosa’e hela deit hanesan posu komérsiu ne’ebé la fo atensaun to’o fin século XIX.

Maski Portugal neutral iha tempu Segunda Guerra Mundial, iha Dezembru 1941, Timor Portugés okupadu hosi Australia no Belanda, ne’ebé espera invasaun Japão.

Bainhira Japão okupadu Timor iha Fevereiru 1942, 400 soldadu Belanda-Australia no voluntáriu Timor barak envolve iha kampaña guerrilha durante tinan ida.***

Share this :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *