PM Gusmão husu ba “Mudansa Mentalidade” no “Kompromisu Foun” iha tinan 2026
TIMOROMAN.COM-Primeiru-Ministru Xanana Gusmão husu servisu públiku hotu-hotu atu simu mudansa boot iha mentalidade no hatudu kompromisu no responsabilidade boot iha sira nia obrigasaun, hodi deklara 2026 hanesan “tinan decisivu ba konsolida governansa responsável ne’ebé fó prioridade ba servisu ba povu.”
Apelu ne’e halo durante nia koalia iha serimónia hasai bandeira primeiru iha tinan 2026 ne’ebé hala’o iha Palásiu Governu, iha Dili.
Gusmão hatete katak komesa tinan foun tenke sai momentu ba refleksaun individual no kolektivu, la’ós deit hanesan Kristaun maibé mos hanesan sidadáns ne’ebé fó responsabilidade públiku.
“Bainhira tinan remata, ita tenke husu-an rasik saida mak ita halo diak ka la diak, se ita halo sala, se ita korriji sala ne’e, no se ita kontinua ba oin depois korriji sala ne’e,” nia hatete. “Ne’e responsabilidade boot ne’ebé ita hotu-hotu tenke simu iha tinan foun.”
Gusmão sublinha katak servisu públiku la tenke haree deit hanesan meiu ba sustenta moris ka garantia ba financiamentu edukasaun labarik.
Nia hatudu preocupa katak estudante foun barak remata edukasaun superior maibé seidauk dezenvolve sentido boot ba dedicasaun atu servisu ba nasaun.
“Saidauk mak ita hakarak muda mentalidade sosiedade no treina sidadáns ho konesimentu no konsiénsia sivika, preparadu atu servisu ba nasaun, la’ós deit buka empregu,” nia hatete.
Gusmão admite katak reforma administrativu ne’ebé implementa to’o agora seidauk fó mudansa efetivu iha nivel hotu-hotu administrasaun públiku.
Nia hatete katak pratika ne’ebé kontinua hanesan atrazu frequente, sai hosi servisu sedu, no produtividade ki’ik seidauk muda, liu-liu iha nivel ministeriu no operacional.
“Komportamentu sira ne’e tenke remata,” nia avisa.
Haree ba oin, Gusmão avisa katak 2026 sei la fasil no sublinha nesesidade atu kontinua korriji falha hodi restaura konfiansa públiku.
“2026 tenke sai tinan mudansa, tinan atitude, kompromisu, no pratika konkreto, hodi povu bele sente katak sira nia labarik ne’ebé iha edukasaun iha servisu públiku hanoin kona-ba nasaun, la’ós deit kona-ba interesse pessoal ka familia,” nia hatete.(tatoli)

