Nasionál Australianu Robert Trott Kondena ho 20 Tinan, Relasiona ho Krime Seksuál

TIMOROMAN.COM-Tribunal Primeira Instánsia Dili iha kinta-feira, loron 15 Janeiru 2026, fó sentensa ba nasionál Australianu Robert Trott ho 20 tinan hela iha kadeia tanba krime seksuál kontra labarik sira iha Timor-Leste.

Tribunal mos ordena nia detensaun preventiva imediatu depois hamosu fali desizaun tinan 2024.

Sentensa ne’e resulta husi prosesu apelu ne’ebé Trott, ne’ebé primeiru ona kondena iha Junhu 2024 ho akuzasaun rua kona-ba abuzu seksuál agravadu kontra minor, buka absolvisaun, entretempo JU,S Jurídico Social, hanesan representante legál ba vitima sira, desafia konta tribunal nia konta sala husi krime sira iha kazu ne’ebé envolve aproximadamenti 100 ato abuzu seksuál.

Tribunal Apelu rejeita apelu Trott kontra nia kondena no sustenta argumentu vitima sira kona-ba determinasaun sala husi krime sira, hamosu fali kazu ba Tribunal Primeira Instánsia Dili atu halo reavalia limitadu ba konta loos husi krime sira tuir rejime legál kona-ba konkorrénsia krime.

Iha desizaun reavalia ne’ebé fó iha tribunal abertu, Tribunal Dili determina katak faktu prova konstitui sete akuzasaun kona-ba abuzu seksuál agravadu kontra minor, trata kada ato hanesan krime separadu ne’ebé puni ho sete tinan kadeia.

Tribunal mos determina akuzadu ne’e kulpa ba akuzasaun ida kona-ba tratamentu aat ba minor, ne’ebé kobre ato abuzu 93 ne’ebé la bele individualiza klaru, no fó sentensa kadeia tolu tinan ba krime ne’e.

Baseia ba akuzasaun barak ne’e no limitasaun estatudáriu ne’ebé aplika, tribunal fó sentensa agregadu ida deit ho 20 tinan kadeia, ho JU,S hateten katak apelu tan husi akuzadu bele deit kona-ba durasaun sentensa, tanba nia kondena ona sustenta.

JU,S Jurídico Social, liu husi advogadu sira no estajiáriu advogadu sira, reprezenta vitima sira hanesan asistente ba akuzasaun no deskrive kazu hanesan demostrasaun pozitivu husi sistema justisa Timor-Leste, hodi hatudu kooperasaun efetivu entre autoridade lei husi Australia no Polísia Nasionál Timor-Leste, espesialmente Unidade Pessoa Vulnerável.

Vitima la identifika tanba razãu legál. JU,S Jurídico Social hateten katak Trott halo abuzu seksuál ba labarik ida liu husi tinan barak, hahu kuandu vitima iha idade sete ka oito tinan to’o idade 12 tinan.

Trott primeiru detidu iha Dili iha tinan 2022 depois autoridade responde ba relatoriu husi nasionál Australianu ba Polísia Federal Australia.

Maibé nia depois libera, no kazu ne’e kontinua para to’o fin tinan kotuk, kuandu akuzasaun ofisiál hamosu ba nia no nia pasaporte konfiska durante investigasaun.

Trott, ne’ebé husi Adelaide, Australia, mak nasionál estranjeiru primeiru iha Timor-Leste ne’ebé simu sentensa máximu 20 tinan kadeia tanba krime abuzu seksuál kontra labarik sira.

Estranjeiru seluk, padre Amerikan Richard Daschbach, primeiru ona kondena iha tinan 2021 ho 12 tinan kadeia tanba abuzu ba labarik feto haat iha orfanatu.***

 

Share this :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *